Je li mir moguć?
Rat ili mir
Možda se na prvi pogled tako ne čini, no SVIJET VIŠE NIJE TOLIKO RATOBORAN. Portreti na sljedećim stranicama govore o pojedincima, ženama i muškarcima, koji se na različite načine svim snagama bore za mir.
Esej potom analizira što se sve promijenilo na političkom planu (i što bi se trebalo promijeniti za globalni prestanak sukoba).
I na posljetku, na primjeru Nepala možemo vidjeti kako su se neprijatelji pretvorili u partnere, makar i protiv svoje volje.
Savjest svijeta i pacifist
Dalaj-lama
Bit Budina nauka
Često za sebe kaže da je „jednostavan redovnik“. Tenzin Gyatso to bi vjerojatno katkad i želio biti s obzirom na termine koji tom 72-godišnjaku gotovo da i ne ostavljaju vremena za razmišljanje. No 14. dalaj-lama za svoje sljedbenike predstavlja savjest svijeta, nadahnuće i uzor, suosjećajnog Budu s obvezom nazočnosti u svih „šest svjetova“. Za svoje je djelovanje „ocean istine“, kako se prevodi njegovo ime, dosada dobio 57 priznanja, od toga Nobelovu nagradu za mir 1989. godine.
Poglavaru tibetskih budista rijetko se iskazuje poštovanje zbog konkretnih projekata. On je cijenjen zbog poruke koju, posebice za svoje slušače na Zapadu, svodi na jednostavan nazivnik: „Svjetski mir počinje unutrašnjim mirom pojedinca.“
Rat, drži, nastaje prije svega zbog straha. A trajni mir moguć je samo uz kompromis. Kao političar zalaže se za „put sredine“, nastoji da protivnici pronađu most između ekstremnih stavova i da se zapitaju koje će biti posljedice sukoba. Kako se snaga druge strane može upotrijebiti za mirno rješenje?
Međutim, u svojoj je domovini Dalaj-lama takvom strategijom dosad imao malo uspjeha: iz izbjeglištva na sjeveru Indije Tibetancima propovijeda nenasilje i odgovara ih od oružane pobune. No od ulaska kineske vojske 1950. godine poginulo je više od milijun njegovih sunarodnjaka i uništeno je 6000 samostana.
Dalaj-lama je 1988. godine odustao od traženja neovisnosti Tibeta i odredio novu viziju: njegova bi domovina trebala biti demilitarizirana mirna zona čija bi vanjska politika bila prepuštena Kinezima. No u pitanjima obrazovanja, kulture, gospodarstva i okoliša Tibetanci bi trebali imati glavnu riječ. Takav kompromis vlada u Pekingu ignorira. Ona Dalaj-lamu naziva „separatistom“ i „izdajnikom“, no on se zbog toga ne uzrujava: „Iz komposta može izrasti cvijet iako na početku izgleda suprotno.“
„Svjetski mir počinje unutrašnjim mirom pojedinca.“
Pročitajte više u časopisu GEO- siječanj 2088.
Autor: Florian Hanig
|
