Zemlja izgubljenih roditelja

Brinu se sama o sebi, peku kruh, love ribu, hrane stoku i nerijetko mlađe sestre i braću. U Moldaviji deset tisuća djece odrasta bez roditelja. Njihovi mame i tate napustili su zemlju kako bi pronašli posao drugdje. Neki od njih neće se ni vratiti.

Siromaštvo mnoge Moldavce tjera u inozemstvo. Gotovo svako treće dijete odrasta bez majke ili oca, a pojedina su djeca potpuno sama.

Moldavija se smatra najsiromašnijom državom u Europi. U Republici Moldaviji, kako glasi službeni naziv, izvan gradova nema posla. I oni koji imaju posao jedva preživljavaju: prosječna primanja zaposlenika iznose samo 165 eura mjesečno. Tu državu koja graniči s Ukrajinom i Rumunjskom osobito je pogodila kriza u Rusiji 1998. godine. Gospodarstvo je znatno ovisilo o izvozu u bivši Sovjetski Savez. Kad je platna moć Rusije opala, i njezin je trgovački partner zapao u financijsku krizu.
Mladim ljudima, koji su većinom i roditelji, jedino je rješenje bio odlazak u inozemstvo. Najčešće u Rusiju i Italiju, bogatu europsku zemlju koja je Moldavcima blizu i čiji je jezik sličan moldavskome.

Nije poznato koliko Moldavaca zarađuje novac u inozemstvu: pretpostavlja se između 310.000 i 750.000. U Moldaviji, čija površina otprilike odgovara Belgiji, živi ukupno 4,1 milijun ljudi. U Italiji 140.000 ljudi radi legalno, a otprilike 40.000 ilegalno. Većina emigranata svojim obiteljima u domovinu šalje više od polovine plaće. Njima mjesečno ostane prosječno 350 eura za život. Moldavija već odavno ovisi o financijskoj pomoći iz inozemstva: novčane transakcije emigranata 2008. su godine za 30 posto premašivale bruto domaći proizvod.
Djeci nije dovoljan novac koji primaju. Nedostaju im roditelji. Pojedini odrastaju samo s jednim roditeljem, drugi čak potpuno sami ili kod rodbine. Lijepe igračke i nove zimske cipele ne mogu nadomjestiti roditeljsku ljubav. Djeca su nerijetko tužna, prestrašena i osjećaju krivnju. Često nemaju vremena za igru jer pomažu u kućanstvu ili se potpuno sami brinu o svemu. Zbog novca koji dobivaju od roditelja iz inozemstva uglavnom osjećaju zavist druge djece, ali i odraslih. Roditelji u inozemstvu nemoćni su: ne smiju se izlagati riziku da ih uhite na granici. Samo malen broj moldavskih emigranata, primjerice u Italiji, godišnje dobije radnu dozvolu. Godine 2007. tu je sreću imalo 6500 Moldavaca. Pojedini zatraže rumunjsko državljanstvo i time postanu građani Europske Unije. U tom slučaju moraju dokazati da su im bake i djedovi ili prabake i pradjedovi bili Rumunji. Većini ipak preostaje ilegalan ulazak u državu, za što krijumčarima plaćaju od 3500 do 4000 eura. Kad se zaposle, prvo moraju otplatiti taj dug, a zatim zarađeni novac mogu slati u domovinu.

Pročitajte više u časopisu Geo - ožujak 2011.

Autor: Nele Langosch