Darwin- Tragom otkrića evolucije

1. dio: Od Brazila prema Patagoniji

Prije 150 godina Charles Darwin objavio je rad O postanku vrsta.
U njemu je odgonetnuo tajnu nad tajnama: vječno pitanje o podrijetlu raznolikosti života na Zemlji. Dijelove slagalice od kojih je nastala njegova teorija prikupio je oplovljavajući svijet na jedrenjaku „Beagle“. Autor popularnoznanstvenih tekstova Jürgen Neffe i fotograf Peter Ginter pošli su na put oko svijeta slijedeći stope legendarnog prirodoslovca. Rezultat je pustolovna ekspedicija u tri poglavlja.

Prvog jutra u Novom svijetu u brazilskom gradu Salvadoru iz moga prijenosnog računala gmižu mravi, crni i toliko maleni da se mogu skriti iza vrha pribadače. Najprije se pojavilo samo njih nekoliko, a zatim su iz tipkovnice nahrlile stotine mrava. Možda su u ovim krajevima ta malena bića počela jesti sastavne dijelove procesora. Nov izvor hrane, nova biološka niša, nova prilika – to su osnovni pokretači uzavrela dijela svemira po imenu Brazil. No, izgleda da ipak nije učinjena zamjetna šteta: tekst iz Darwinova dnevnika pojavljuje se na zaslonu onakav kakvog sam ga ostavio prošle večeri. Razum je kaos ushićenja, iz kojeg će proisteći svijet nadolazećih, smirenijih užitaka, zapisao je Britanac dan nakon dolaska u Bahiju, današnji Salvador.
Tada 22-godišnjem Darwinu protekla su samo dva mjeseca otkako se na mjernom brodu „HMS Beagle“ iz Engleske otisnuo na petogodišnje oplovljivanje svijeta. Na putovanje koje će u povijest ući kao najznačajnija istraživačka ekspedicija u razvoju znanosti. Nakon povratka mladi se prirodoslovac zaputio na drugo, taj put duhovno putovanje, koje ga je 22 godine poslije dovelo na sam vrh znanstvenih dostignuća zapadnjačke civilizacije: potkraj 1859. Darwin objavljuje glavno djelo, O postanku vrsta, u kojem izlaže svoju teoriju evolucije, koja vrijedi i danas.
Ipak, nije ta publikacija, nego je plovidba na „Beagleu“ bila nesumnjivo najznačajniji događaj u mom životu. Tako u autobiografiji pred sam smiraj života piše Darwin, nakon što je stekao svjetsku slavu i životnu mudrost. Njegova ga je pustolovina dovela do „tajne svih tajni“, rješenje koje će poslije nazvati prirodnim odabirom: poput kakvoga nepodmitljivog uzgajivača, priroda u svakoj generaciji dopušta preživljavanje i razmnožavanje samo najsposobnijima. Evolucija proizvodi šaroliko mnoštvo organizama samo varijacijama i selekcijom – to je kreacija bez kreatora umjesto Božjega velikog plana. Primjer izvrsne suradnje slučajnosti i nužde. Smrt kao stvaralačka snaga jamči preživljavanje i napredak. Sva živa bića imaju zajedničko podrijetlo. Ljudi su, kao i svi ostali primati, proistekli iz jedne te iste majmunolike životinje.
Rijetko je koji znanstvenik jednim djelom odgovorio na tako mnogo pitanja kao Darwin u svojoj općesvjetskoj formuli života.
Što se tijekom putovanja događalo s njim, a što u njemu? Kako se moglo dogoditi da prirodoznanstveni laik, koji se isprva ponajviše zanimao za geologiju, postane najveći biolog svih vremena, koji je objašnjenje razvoja života istrgnuo iz područja čudesnoga i biblijsku priču o postanku proglasio suvišnom?

Pročitajte više u časopisu GEO- ožujak 2009.

Autor: Jürgen Neffe