Akcijski dan

Biološka raznolikost našeg planeta ima vlastitu, neprocjenjivu vrijednost. I osnovna je pretpostavka ljudskog opstanka. Taj su zaključak potvrdile i države svijeta potpisivanjem Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), o kojoj se ovih dana ponovo pregovara u Japanu. Geu je to bila prigoda da upriliči odavanje počasti raznolikosti vrsta našeg planeta: akcijskim danima u 44 države svijeta. Pozvani znanstvenici bili su u potrazi za životinjskim i biljnim vrstama u vrlo različitim ekosustavima, od brazilske regije Cerrado do europskih gradskih parkova i područja divljine te rezervata tigrovi u istočnom Sibiru ili prudova obraslih golemim školjkačama na Filipinima. Pratili su ih mnogi veliki i mali biolozi amateri.

Hrvatska
22. svibnja Zagreb (Maksimir)

„Nevjerojatno. Toliko smo puta prošli ovuda, a nikad nam nije palo na pamet kolika nas količina života okružuje“, jedna je mlada majka zamišljeno govorila svojem djetetu dok su u Maksimiru razgledavali stotine informativnih postera sudjelujući u obilježavanju Dana bioraznolikosti. U sura-dnji s Ministarstvom kulture, Državnim zavodom za zaštitu prirode (DZZP), Programom Ujedinje-nih naroda za razvoj (UNDP) te Javnom ustanovom „Maksimir“, hrvatsko izdanje časopisa Geo također je organiziralo akcijski dan kako bi upozorilo javnost na važnost biološke raznolikosti.
Snažno povezani sa svojim najvećim parkom Maksimirom – plućima grada, kako ga neki nazivaju – građani Zagreba odazvali su se Geovu pozivu u velikom broju – i nisu požalili. Već na ulazu u park dočekala ih je bogata ponuda edukativnih i zabavnih sadržaja. Stručnjaci su svakih 30 minuta vodili grupe građana u šetnje Maksimirom, tijekom kojih su ih upoznavali sa životinjskim i biljnim vrstama što ondje žive. Najmlađi su posjetitelji uz stručnu pratnju učili kako izraditi kućicu za šiš-miše, promatrali su beskralježnjake pod mikroskopom i sudjelovali u nagradnoj igri Uhvati biološ-ku raznolikost.
Tijekom dana popisivale su se i pronađene vrste, što nije bilo jednostavno: u parku koji se prostire na 326 hektara živi više od 100 vrsta ptica, 30 vrsta leptira, osam vrsta gmazova, pet vrsta vodoze-maca... Valja spomenuti i kako u Maksimiru živi više od 2000 parova ptica gnjezdarica, a samo na Trećem maksimirskom jezeru zabilježeno je više od 20.000 žaba krastača. Tijekom akcijskog dana uočeno je 50 vrsta životinja te 89 vrsta biljaka. U okviru ture Mali grabežljivci Luka Katušić, biolog iz DZZP-a, s djecom je skupljao pauke. Zahvaljujući akciji, u Maksimiru je pronađeno 12 vrsta pa-uka koje ondje dosad nisu zabilježene. Vodiče tura katkad bi iznenadila spremnost najmlađih posje-titelja da se približe životinjama. Šestogodišnji Toma Barišić oduševljeno je držao bjeloušku i lovio punoglavce po jezeru.
„Tko se ovdje nama hrani?“ bilo je pitanje postavljeno na ulazu u Maksimir, a odgovore je nudila Ana Klobučar, magistrica biologije zaposlena u Zavodu za javno zdravstvo. Krpelji, komarci i ostali nametnici o kojima je govorila, izazvali su veliko zanimanje posjetitelja. „Ovdje živi 27 vrsta koma-raca“, rekla je Ana Klobučar, a neke je slušatelje uhvatila jeza. No nema razloga za zabrinutost: broj tih krvoloka desetkovan je mnoštvom prirodnih neprijatelja. Pet vrsta vodozemaca časti se komar-cima i njihovim ličinkama, ponajprije smeđe krastače i nekoliko vrsta šišmiša. I, naravno, velik dio ovdašnjih ptica, kojih ukupno ima više od sto vrsta. Akcijski dan posjetilo je oko tisuću Zagrepča-na, a zabavu i učenje nije im pokvario ni kratkotrajan svibanjski pljusak.

Pročitajte više u časopisu Geo - listopad 2010.

Autor: Geo