Galerija života

Život na Zemlji započeo je prije više od 3,5 milijardi godina. Od nevelikog broja temeljnih sastavnica oblikovale su se stanice, nastali su višestanični organizmi, priroda je ustrojila složen sustav međuodnosa iz kojeg je proizišlo raznoliko mnoštvo životinja, biljaka, gljiva. Povijest evolucije epsko je djelo o prilagođavanju, propadanju, ponovnom uzdizanju. Geo je raskošnim ilustracijama rekonstruirao dvanaest velikih razdoblja u razvoju prirode. Rezultat je jedinstven uvid u davnu prošlost, razmetljive umjetničke ljepote i znanstvene dosljednosti.

Prekambrij
Od najmanje 3,5 milijardi godina do 540 milijuna godina
Prve stanice
Paleontolozi povijest postanka u pravilu dijele na 13 epoha, koje se definiraju na osnovi fosila svojstvenih određenom vremenu. Prva epoha započinje prije više od 3,5 milijardi godina, kad od neživih, anorganskih spojeva u procesu koji se sastoji od mnogo međukoraka nastaje prva stanica: sićušna tvornica života s jednostavnom kružnom izmjenom tvari i sposobnošću diobe u kojoj se prosljeđuje genski kod. Iz tog se temeljnog modula gotovo 2,5 milijardi godina poslije oblikuju višestanične, okruglaste zajednice. One su najstarija živa bića sa složenom građom – i začetak svekolike raznolikosti koja će se razviti u idućim razdobljima.

Kambrij
Od 540 do 490 milijuna godina
Svijet prepun grabežljivaca
Tijekom više od tri milijarde godina u morima obitavaju samo primitivni organizmi. Tad u kratkom razdoblju nastaju bizarne životinje izbuljenih očiju, s tankim čekinjastim izraslinama, glomaznim oklopima ili bodljikavim krakovima. Tijekom kambrija u prirodi nastaju predstavnici gotovo svih suvremenih rodova životinja, čak i bića s pretečom kralježnice. Prvi put u povijesti života na Zemlji dolazi i do borbe za opstanak između lovaca i lovine. Zahvaljujući povećanom priljevu minerala s kopna, kao i iz podmorskih izvora, započela je tvorba složenih struktura poput vanjskih skeleta. Otad se grabežljivci – Anomalocaris dug do jednog metra ili peterooki surlaš Opabinia – daju u potjeru za plijenom. Progonjeni se štite oklopima ili bodljama, poput roda Hallucigenia, koji kao da hoda na štulama.

Ordovicij
Od 490 do 445 milijuna godina
Nova raznolikost u oceanima
Život još uvijek buja isključivo u morima – ako zanemarimo jednostavne alge i lišajeve, koji su izišli na kopno. Među ostalima, razvijaju se golemi grabežljivci: primjerice Cameroceras, najveći glavonožac svih vremena, koji može narasti do 11 metara. Prve ribe (Sacabambaspis) nemaju ni čeljusti ni zube. Opremljene su jednostavnim perajama na repu i zaštićene grubim pločama čiji je sastav sličan kostima i koje im prekrivaju glavu. U svoja obla usta ti pradavni kralježnjaci usisavaju meke pokrove od algi i kolonije mikroorganizama, koje pronalaze čeprkajući po mulju u podnožju prvih koraljnih grebena u povijesti života na Zemlji.

Silur
Od 445 do 415 milijuna godina
Pioniri na kopnu
Nakon prvih primitivnih lišajeva i nakupina algi, prije oko 420 milijuna godina na kopnu se razvijaju složenije vaskularne biljke. Cooksonia, visoka oko četiri centimetra, ubraja se među izumrle primitivne biljke koje su se prve uspjele prilagoditi suhoći, temperaturnim odstupanjima i štetnomu neprekidnom bombardiranju ultraljubičastim Sunčevim zračenjem. Cooksonia se nastanjuje uz obale mora i rijeka, i pritom se uz pomoć korjenastih izraslina sidri u tlo. Preko tih izbojaka biljka usisava slatku vodu i minerale. Člankonošci poput škorpiona, kao i mekušci, također odolijevaju teškim uvjetima. Mekušci prekriveni ljušturom, poput ovih školjaka širokih od četiri do pet centimetara, svojom se kućicom štite od isušivanja.

Devon
Od 415 do 360 milijuna godina
S malim zakašnjenjem ipak na kopnu
U morima, rijekama i jezerima razvija se golemo mnoštvo raznolikih riba, među kojima su i jedinke roda Dipterus. Jedna anatomska novotvorina omogućuje tim slatkovodnim stvorenjima proboj u područja siromašna kisikom: primitivna pluća omogućuju im disanje izvan vode. Ta inovacija omogućuje izumrloj ribi roda Tiktaalik, prapretku vodozemaca, čak i izlazak na kopno. Kao jednoj od prvih vrsta kralježnjaka uspijeva joj, među ostalim i zahvaljujući čvrstim perajama, probiti se na obalu. No ribe se ipak ubrajaju među one koji su se na kopnu pojavili sa zakašnjenjem – člankonošci, mekušci i biljke tamo su već odavno udomaćeni. Kao i izumrli kopneni organizam Prototaxites, čija su plodišta široka jedan metar i strše poput stupova i do osam metara uvis.

Karbon
Od 360 do 300 milijuna godina
Prve šume
Život se čvrsto udomaćio na kopnu i gotovo da nema područja kojima se nije proširio. Kopnena prostranstva, koja se počinju spajati u superkontinent nazvan Pangea, prvi su put prekrivena golemim šumama. Stabla crvotočine (Lycopsida) visoka do 40 metara i desetmetarske preslice nadmoćno vladaju novim šumskim ekosustavom. A u životinjskom svijetu u tijeku je era člankonožaca: u podnožju divovskih stabala jedinke Arthropleura duge dva metra i prekrivene teškim oklopima, koje izgledom podsjećaju na suvremene stonoge, daju se u potjeru za vretencima s rasponom krila i do 60 centimetara.

Perm
Od 300 do 250 milijuna godina
Grabežljivci na superkontinentu
U toj se epohi dijelovi Pangeje sve tješnje zbijaju jedni uz druge. Na rubovima tog superkontinenta prevladava vlažna klima nalik tropskoj, u unutrašnjosti se pak protežu golema pustinjska prostranstva. Dominantni su četveronošci Pelycosauria, izumrli gmazovi među koje se ubraja i rod Dimetrodon. To su prvi mesožderi opremljeni specijalno razvijenim zubima kojima mogu usmrtiti lovinu približno svoje veličine. Kožnim naborom razapetim poput kakva jedra na leđima te su hladnokrvne životinje vjerojatno upijale toplinu Sunca kako bi se zagrijale. Perm završava najvećim masovnim izumiranjem svih vremena – vjerojatno uzrokovanim golemom vulkanskom erupcijom.

Trijas
Od 250 do 200 milijuna godina
Vodom, kopnom i zrakom
Među životinjama prevlast preuzimaju gmazovi. Pojedini osvajaju zračni prostor – poput letećega gmaza roda Eudimorphodon, čija je duljina do jednog metra a raspon krila i do dva. Ostali se sve više prilagođuju životu u vodi. Šestmetarski Tanystropheus sa svojim zmijolikim vratom dugim tri metra krstari za plijenom priobalnim vodama, no živi i na kopnu. Ostali gmazovi, poput ihtiosaura, već su se posve preselili u more. Na kopnu se pojavljuju prvi dinosauri – gušteri stupastih nogu i lake građe. Šire se stabla ginka i četinjače.

Jura
Od 200 do 145 milijuna godina
ERA DIVOVA
Prije oko 200 milijuna godina razvijaju se najveće kopnene životinje koje su ikad nastanjivale Zemlju: sauropodi visoki kao kuća, primjerice rod Brachiosaurus. Specijalna konstrukcija pluća, laka tjelesna građa, možda toplokrvnost, kao i posebna biljna prehrana, omogućuju njihov divovski rast. Praptica Archaeopteryx kreće u osvajanje zračnih visina s letećim dinosaurima. U šumama rastu stabla ginka i Williamsonia, koja podsjeća na današnje cikase. Raširene su i paprati i četinjače.

Kreda
Od 145 do 65 milijuna godina
Zemlja postaje more cvijeća
Sjemenjače razvijaju novi rasplodni organ: cvijet. Pojedine uz pomoć vjetra prenose muške spolne stanice (pelud) do drugih cvjetova. Ostale, poput ovih magnolija, za tu zadaću pridobivaju kukce: mame ih jarkim, mirisnim cvjetovima, a jednim dijelom i hranjivim nektarom. U ovom je razdoblju zabilježen vrhunac raznolikosti vrsta dinosaura. Pokoji, poput roda Gallimimus, prekriveni su perjem kako bi održavali tjelesnu toplinu.

Paleogen i Neogen
Od 65 do 2,6 milijuna godina
Pobjedonosni pohod krznaša
Toplokrvni sisavci prekriveni krznom na svijet donose žive mladunce i prehranjuju ih majčinim mlijekom. U kenozoiku postaju najbrojnija skupina kralježnjaka. Uključuju porodicu Chalicotheriidae, dvometarska stvorenja koja na svojim predugim prednjim udovima hodaju oslanjajući se na članke prstiju, kao i rod /Deinotherium/, izumrlog rilaša sličnog današnjim slonovima. U kenozoiku žive i divovske svinje i izumrli najveći kopneni sisavci porodice Indricotheriidae – srodnici nosoroga mase 30 tona. Neki kopitari, preci kitova, ponovo se prilagođuju životu u vodi; drugi se sisavci odlučuju za život na drveću, primjerice majmuni. Biljke cvjetnice i kukci razvijaju veliku raznolikost boja i oblika.

Kvartar
Od 2,6 milijuna godina do danas
Kraj vladavine divova
U posljednjih 2,6 milijuna godina Zemlja proživljava klimatske oscilacije s ekstremno hladnim razdobljima, ledenim dobima. U Južnoj Americi još prije 1,8 milijuna godina žive goleme ptice strašna izgleda i nesposobne za let; ovdje su prikazane kako napadaju divovskog pasanca dugog četiri metra, koji im se pokušava suprotstaviti mašući repom na čijem se kraju nalazi toljaga sa šiljcima. U hladnim se stepama razvijaju vrste s posebnim prilagodbama, poput mamuta, divovskih jelena, vunastih nosoroga ili špiljskih medvjeda. A u Africi se prije 2,5 milijuna godina jednom majmunu uspravnog hoda povećao mozak, pa se počeo služiti raznim oruđima. Tako nastaje čovjek. On uskoro kreće u osvajanje ostalih dijelova svijeta – a plijenom tog najopasnijeg lovca svih vremena vjerojatno postaju i prapovijesna divovska stvorenja.

Autor: Henning Engeln i Jörn Auf dem Kampe