Dugi otok

Kroz drevna mjesta, skrivene uvalice, plaže i po sporednim putovima na još nerazvikanom i od masovnog turizma skrivenom Dugom otoku u kratkim crtama vodi vas Geov autorski tim.

Dugi otok smješten je u vanjskom nizu otoka na istočnoj obali Jadrana. S 52 kilometra dužine, 114 četvornih kilometara površine te dužinom obale od 179,75 kilometara, najveći je i najduži otok u zadarskom arhipelagu, a zauzima sedmo mjesto po veličini među svim otocima u Jadranu. To je i najrazvedeniji otok na Jadranskome moru. Zbog te se činjenice spominje u 17. st. u spjevu „Dubrovnik ponovljen“ Dubrovčanina Jakete Palmotića-Dionorića: „Debelijeh se kod otoka/Izađosmo puni sreće/Gdje godina prem žestoka/Sagnala nas bješe veće“. Tu je Dubrovčanima Dugi otok poznat kao Debeli otok. Naime, za nevremena na putu prema Veneciji ili povratka iz nje u Dubrovnik rado su se, „puni sreće“, sklanjali u zaštićene uvale dugootočkih voda. Iako se spominje od 10. st., neki ostaci iz paleolitika i kamene rukotvorine iz neolitika pronađeni blizu Velog Rata i ostalih dijelova otoka, dokazuju da je bio nastanjen davno prije, još u kameno doba.
Ako Dugi otok krenete obilaziti od juga prema sjeveru ili od istoka prema zapadu, prvo mjesto u koje ćete stići su Sali, administrativno središte otoka. Ondje ćete naći poštu, policijsku postaju, ambulantu te novouređenu zgradu općine. Osim uobičajene ponude kafića i restorana, ondje ćete naći i knjižnicu, koja u ljetnim večerima vrvi ljudima, od onih najmlađih do najstarijih. Ondje možete pročitati knjigu, novine, zaigrati šah s lokalnim taktičarima, pogledati film, provjeriti svoj e-mail ili jednostavno sjesti i uživati u ćakulama ili bogatu repertoaru kulturnih događanja, od kazališnih predstava do glazbenih večeri. Vrhunac ljetne sezone u Salima obilježavaju Saljske užance početkom kolovoza. Saljske užance su autohtona pučka manifestacija čiji repertoar predvodi poznata Tovareća mužika.
Nakon Sali slijedi Zaglav, slikovito mjesto koje se skrilo „iza glave“ brda, a njegov je noviji dio u uvali Triluke. Ako ste sportski tip, obavezno posjetite Zaglav. Ondje ćete pronaći košarkaško igralište na kojem se svake godine u svibnju odvija košarkaški turnir, a u ljetnim mjesecima odbojkaški turnir na pijesku. U Zaglavu postoje i dvije škole ronjenja. Zaglav se spominje od 15. st., kad je „zadarski građanin“ Grgur Mrganić darovao franjevcima trećorecima „jedan posjed na Dugom otoku, u mjestu zvanom Zaglav“. Na tom je mjestu još i danas samostan i crkva sv. Mihovila.
Sva ostala mjesta na otoku spominju se još u 12. ili najkasnije 14. st., a sljedeće mjesto, Žman, spominje se u 13. st. pod nazivom Mežano. Iz tog doba datira i župna crkva sv. Ivana. Zbog položaja blizu Malog i Velikog jezera, koji se doduše u sušnim ljetnim mjesecima pretvaraju u polja, Žman je poznat po poljoprivrednim dobrima i kvalitetnim domaćim proizvodima: ulju, vinu i siru.
Mjesto Luka našlo je mjesto u najzaštićenijoj uvali, koja se u 14. st. nazivala Vallis Sancti Stephani. Luku okružuju prirodne plaže, a uza samu obalu atraktivne šetnice. Osim hotela tu je još i prodavaonica i ugostiteljski objekt.
Ono po čemu je Savar poznat nekadašnja je eksploatacija kamena, od kojeg je u rimsko doba sagrađen zadarski Forum, a poslije crkve i palače u Rimu i Veneciji te u novije doba dio UN-ove zgrade u New Yorku. Blizu Savra je i špilja Strašna peć, koju je 1904. posjetio i istraživao austro-ugarski car Franjo Josip.
Davne 1195. godine spominje se crkva sv. Damijana u Brbinju. Brbinj je smješten između dviju zaštićenih uvala, Jaz i Lučina, u kojoj je danas trajektno pristanište za cijeli otok. Krećete li se od juga prema sjeveru, na cesti prije Brbinja, skrenete li lijevo, uski asfaltirani put dovest će vas s vanjske strane otoka u malu, ali zaštićenu uvalu Brbinjšćicu. Ta je uvala okružena stijenama, prirodnim morskim bazenima i podvodnim špiljama, zbog čega je pravi mali raj kako za kupače tako i za ronioce.
Krenete li dalje cestom, dakle prema sjeverozapadnom dijelu otoka, opet, skrenete li desno prije Dragova, sličan će vas put odvesti do jedne od najljepših plaža Dugog otoka, Veli žal, s pogledom na otočić Mežanj, jedan od rijetkih s te strane otoka.
Poslije Dragova dolazi Božava. To se mjesto nalazi u tzv. značajnom krajobrazu, odnosno području veće pejzažne vrijednosti. Naime, krajolik je prekriven sađenom šumom alepskog bora koja se proteže gotovo cijelim sjeverozapadnim dijelom otoka, a spada u petu kategoriju zaštite prirodnih krajolika. Božava se prvi put spominje 1327. godine pod imenom Bosana. Danas je to, poslije Sali, najpoznatije mjesto na otoku zahvaljujući bogatoj turističkoj ponudi. Osim hotelskog smještaja, škole ronjenja i nekoliko restorana, u njemu je i lučica s vezovima za nautičare.
Jedno od starijih mjesta Dugog otoka su Soline, koje se spominju već 1114. godine. Ondje su još od davnina solane po kojima je mjesto i dobilo ime. U mjestu je postojala središnja pučka škola sjevernog dijela otoka, a tu je i među prvima na Dugom otoku počelo opismenjavanje seljana.
Veli rat spominje se od iste godine - 1327. - kad i Božava. Smješten je u uvali Ćuna, koju dijeli s Verunićem, geografski, u ovom kratkom putopisu, zadnjemu mjestu Dugog otoka. Oba su mjesta poznata po autentičnoj gastronomskoj ponudi. U Velom je ratu i marina. Cijeli je krajolik dobro zaštićen od vjetrova jer se uvala Ćuna uskim kanalom spaja sa zaljevom Pantera. Zaljev je prepun osamljenih plaža, kao i vanjska strana tog dijela otoka, od rta Lopata pa sve do rta Oključić. Ipak, najljepši je dio punta Bjanka sa svjetionikom visokim impresivna 42 metra. U dvorištu svjetionika nalazi se i kapelica sv. Nikole, zaštitnika pomoraca.

Autor: Tereza Šešelja