Mala idila s velikim samopouzdanjem

Tallinn je 2011. dobio naslov Europski glavni grad kulture. Estoncima je ta dodjela došla u pravom trenutku – ta se država nakon niza godina pokoravanja osamostalila i nanovo otkrila.

Nedjeljom ujutro gotovi svi stanovnici Tallinna sjede na trgu gradske vijećnice. Preko tjedna svi koji moraju nešto obaviti u gradu projure ovuda. Čak i estonska elita poput veleposlanika, ministara, sestri blizanki Anu i Kadri Tali, od kojih je prva dirigentica, a druga menadžerica orkestra /Nordic Symphony Orchestra/. U ovome malome glavnome gradu (396.000 stanovnika) male države (1,34 milijuna stanovnika) život je vrlo pregledan. Ako baš ne pogodite trenutak kada putnici pristigli s broda za krstarenje preplave uske uličice i stepenice povijesnog središta, na svakom ćošku možete sresti članove vlade, poznate umjetnike i kulturologe. Vikendom se ovdje uglavnom pojave oni koji žele znati što se događa u gradu, sresti prijatelje ili rodbinu, koji vani, na zraku žele biti u središtu događanja. Ljudi sjedaju u kafiće i kad god temperature narastu iznad ništice zauzimaju mjesta na terasama. Zbog jako hladnih zima vrlo intenzivno iskorištavaju kratko ljetno razdoblje. I to vani. Zimi se zbog hladnoće i snijega rado skrivaju u restoranima s ugodnim podrumima uređenim svodovima od opeke. Stoga ljeti, kada im se led makne s puta, provode svaki mogući trenutak na otvorenome.
Turisti iz Velike Britanije sinoć su slavili momačku večer i sad žmirečki gledaju u sunce. Estonci su također imali dugu noć, ali se prave kao da se ništa nije dogodilo. Stoljetne vladavine stranih dinastija zaslužne su da stoički i dostojanstveno prihvaćaju sve životne promjene. Često su dokazali da mogu podnijeti više od drugih.
Golemi obrambeni tornjevi uokviruju povijesnu jezgru. Tallinn ima jedno od najbolje očuvanih srednjovjekovnih središta grada u Europi. I jedno od najljepših, koje je UNESCO već 1997. godine proglasio svjetskom kulturnom baštinom. Toranj Crkve sv. Olafa i dan-danas izvire iz skupine građevina u gradu, a od 1549. pa sve do požara 1629. bio je najviša građevina na svijetu. Prije rekonstrukcije toranj je bio 159 metara visok, dok danas ima visinu od 124 metra.
Raskošna povijesna slika grada nije bila odlučujuća pri odabiru Tallinna za Europski glavni grad kulture 2011. (Tallinn ovu titulu dijeli s finskim gradom Turku). Žiri su oduševili programi i teme kojima su se propagirali Estonci: grad smješten na moru, na morskim putovima između istoka i zapada, htio je Europi ispripovijedati „Priče s obale“. Tako glasi slogan prijestolnice kulture za 2011. godinu.
Estonska metropola time nije htjela oduševiti samo europske slušatelje već i sebe i to sve do mora. Iako je grad smješten uz obalu, Baltičkom je moru sve do danas okretao leđa osobito jer su za vrijeme socijalizma plaže i šetališta bila zabranjena područja i zbog toga nedostižna.
Od sad bi obala uz more trebala biti dostupna pješacima. Grad sebi i posjetiteljima osim toga gradi novi pomorski muzej. Može se reći da je kultura ove godine pomirila grad i prirodu.
Estonija se zbog svoje ljubavi prema kazalištu i književnosti predstavila kao kulturna nacija. Estonci imaju i vrlo izraženu strast prema zajedničkom pjevanju. Svakih pet godina održava se estonski pjevački festival gdje tisuće pjevača nastupa pred publikom od deset tisuća slušatelja. Takvi su festivali najveće priredbe za laičke zborove na svijetu. Narodne pjesme, kao i ruski skladatelj Peter Čajkovski, ali i estonski Erkki-Sven Tüür inspirirali su njihov jezik, ali i književnost. To zajedničko nasljeđe Estoncima je važna povezna točka. Vjerojatno i zbog toga Tallinn slavi imenovanje za Europski glavni grad kulture kao najveći kulturni događaj u povijesti. I to povijesti čiji su tijek prečesto diktirali utjecajni susjedi.
Diktatura susjeda započela je već u srednjem vijeku: Revel, povijesno ime Tallinna, prvi se put spominje 1154. godine kao utvrda. Godine 1219. pripao je Danskoj; a tek 1238. prvi je put zabilježen kao grad. U 14. stoljeću Revel postaje najvažniji grad njemačke Hanze na istoku. U 16. se stoljeću Revel obratio Švedskoj kao državi zaštitnici u borbi protiv Rusije. Švedska vladavina nad gradom završila je 1710. kad je Revel prešao u vlasništvo Rusije.
Dana 24. veljače 1918., nakon pada Ruskog Carstva, Estonija je proglasila neovisnost. Tallinn je postao glavni grad. No Moskva se vratila. Godine1940. proglašena je Estonska Sovjetska Socijalistička Republika kao dio Sovjetskog Saveza. Za vrijeme Drugog svjetskog rata njemačka je vojska okupirala Estoniju no ubrzo je država ponovo postala dio Sovjetskog Saveza. Tek je 20. kolovoza 1991. Tallin postao glavni grad neovisne države.

Pročitajte više u časopisu Geo - srpanj 2011.

Autor: Stefanie Bisping