U lovu na živo zlato

Maleni imaju najoštriji vid, kažu stariji stanovnici Himalaje. Zato svakog proljeća i djeca s tisućama obitelji kreću na uspon u visoko gorje, u potragu za gljivom gusjenicom, vrednijom od zlata. Taj čudnovati križanac, vjeruje se, daje blagostanje, zdravlje i potenciju.

To je gljiva koja udara u glavu. Najprije noćne leptire u čijim se gusjenicama razvija, a zatim i ljude, koji se nadaju da će im donijeti blagostanje, zdravlje i potenciju. Njeno ime: Cordyceps sinensis, gljiva gusjenica. Njena domovina: gorje oko Himalaje. Njena cijena: viša od cijene zlata.
To je potaknulo Prema Basneta da se zaputi u potragu za iznimno traženim plodom. Taj seljak iz pokrajine Dolpa na sjeverozapadu Nepala jedan je iz nepreglednog mnoštva ljudi koji s dolaskom proljeća kao začarani prekidaju sve trenutačne poslove i napuštaju svoje domove kako bi postali dio neobičnoga masovnog fenomena.
Svake godine u isto vrijeme sela na visoravnima u državama na području Himalaje, u Tibetu i Nepalu, u Butanu i Kini, ostaju sablasno prazna. Škole i državni uredi zatvaraju vrata, katkad čak i budistički samostani ostavljaju dojam da u njima nema žive duše. Često kod kuće ostaju samo starci i majke s novorođenčadi. Dovoljna je i sama mogućnost pronalaska šake gljive Cordyceps sinensis, srodnika smrčka, mirisne aniske i lisičarke, da ljudi krenu na put kao u kakvoj seobi naroda.
Zavičaj Prema Basneta u Dolpi, golemim planinskim preprekama odijeljen od ostatka Nepala, diljem se zemlje smatra najboljim područjem za skupljanje te prirodne dragocjenosti. Od sredine travnja, kad gljiva počinje nicati, Nepalac sa širom rodbinom pročešljava neobrasle obronke na visinama većim od 3500 metara. Tijela duboko pognuta, napreduje puževim korakom i pogledom pretražuje centimetar po centimetar planinskog pašnjaka. Dah mu zamagljuje pogled: ondje vlada hladnoća od deset Celzijevih stupnjeva ispod ništice i puše suh vjetar.
Zastaje. Među vlatima planinske trave, otprilike pet centimetara uvis strši smeđa izraslina, tanka poput uloška za olovku. Čak i kad je pognut, Prem mora imati iznimnu moć opažanja da bi primijetio tamne čunjaste plodove gljive. No ovaj je put njegovo lice zasjalo: „Yartsa gunbu!“
Na nepalskom, kao i na tibetanskom jeziku, to znači „ljetna trava, zimski crv“. Trgovci su od svojih mušterija već tražili – i dobili – cijenu od preračunato 24 eura za gram najbolje robe.
Tu vrijednost gljiva gusjenica zahvaljuje svom dobrom glasu, koji je stekla kao osnažujući tonik, a pogotovo kao afrodizijak. „Od svih predivnih ovozemaljskih naslada, ljubavni užitak u sebi sjedinjuje srž svih tjelesnih užitaka“, oduševljeno je u 15. stoljeću pisao tibetanski liječnik, koji je gljivu yartsa gunbu prvi put spomenuo pod tim imenom i hvalio je kao stimulans spolne želje i učinkovitosti neusporedive jačine.
Pažljivo, samo s pomoću nožića i kažiprsta, Prem Basnet iskapa svoj nalaz iz tla i pažljivo ga stavlja na dlan.
Bu, kako ljudi ondje skraćeno nazivaju yartsa gunbu, ne izgleda osobito ukusno iako znalci njen slatkast i orašast okus uzdižu u nebesa. Taj tanki štapić, koji maloprije jedva da je provirivao iz zemlje, završava u ovojnici gusjenice, iz koje je jednom trebao nastati leptir Hepialus armoricanus, vrsta noćnog leptira. I sama spoznaja o tome kako je to neobično stvorenje u obliku slova L uopće nastalo nimalo ne potiče tek. Ta tražena i cijenjena gljiva poput čudovišta prodire u drugo biće i polako ga podređuje svojoj vlasti.
U rano ljeto zreo plod poput svake obične gljive uokolo razasipa svoje spore. Maleni su paketi u obliku spora u stanju preživjeti i najsurovije planinske zime.
Kad se sljedećeg proljeća povisi temperatura i spore, nošene vodom od otopljena snijega, dospiju u tlo, počinje jezovita životna priča gljiva gusjenica: spore klijaju i napadaju ukopane ličinke na Himalaji endemičnih noćnih leptira iz porodice Hepialidae.
Nakon što se parazit smjesti u gusjenicu, mutira u pravog ubojicu. Počinje svog domaćina živog jesti. I to prema preciznu planu. Isprva pazi da vitalni organi ostanu sačuvani, tako da se gusjenica i dalje može kretati. Tek u posljednjem stadiju podzemnog razvoja proždrljivo strano tijelo preuzima nadzor nad sustavom kretanja svoje žrtve i prije njene smrti navodi je na željeni položaj: nekoliko centimetara ispod površine tla, glave usmjerene nagore.
Od tog trenutka nadalje nepozvanom gostu više nije potreban njegov domaćin. Izdanak gljive koji brzo raste poput roga izbija ličinki kroz čelo i nedugo nakon toga dospijeva na danje svjetlo.
U unutrašnjosti gusjenice tada se može vidjeti sablastan prizor: umjesto organa i tkiva ondje su fine niti micelija gljive. Od leptirove ličinke ostao je samo hitinski oklop: sasušena ovojnica mumije.
Prem Basnet toga otprilike 15 centimetara dugoga križanca, polugusjenicu polugljivu, pažljivo polaže u malenu torbu.
Jedan jedini primjerak može mu donijeti zaradu od preračunato 2,80 eura. Jedan skupljač može na dan pronaći i do 20 komada – u zemljoradničkom Nepalu to je pravo bogatstvo.

Autor: Eric Valli