Kako popraviti klimu

Na koji način znanstvenici i inženjeri žele spasiti svijet od posljedica klimatskih promjena.

Na istraživačkom brodu „Polarnica“ 48 znanstvenika bilo je sigurno u svoj eksperiment: od siječnja do ožujka 2009. godine pognojili su 300 četvornih kilometara Južnoga polarnog oceana sa šest tona željeza kako bi izazvali umjetno „cvjetanje“ planktonskih alga koje su trebale vezati atmosferski CO2 i nakon ugibanja ga sa sobom povući na morsko dno.
Smisao pokusa nazvanog LOHAFEX ukratko bi se mogao ovako opisati: staklenički će se plin zadržati u mulju stotinama godina, sve dok ga strujanja većim dijelom ne isperu s dna, kad će se opet popeti u atmosferu.
Ta bi tehnika barem srednjoročno mogla pridonijeti zaštiti klime, ponadali su se znanstvenici s njemačkog Instituta za istraživanje mora Alfred Wegener (AWI) i indijskoga Nacionalnog instituta za oceanografiju (NIO).
No nakon šest tjedana slijedilo je otrežnjenje: gladni planktonski rakušci (Amphipoda) znanstvenicima su očito pomrsili planove. „Zbog prevelike konzumacije do kraja je eksperimenta na dno potonula vrlo mala količina ugljika“, objavio je AWI.
Ipak, geoinženjerstvo, pokušaj traženja tehničkih rješenja za ekološke probleme u svijetu, bilježi rast.
Tako američki astronom Roger Angel želi protiv globalnog zatopljenja u svemiru razapeti divovski suncobran od 16 bilijuna tankih silicijskih pločica. One bi trebale lebdjeti između Sunca i Zemlje, točno na točki na kojoj se privlačna sila obaju tijela međusobno poništava. Pločice bi u svemir lansirao s pomoću posebnih, dva kilometra visokih topova.
Pokojni fizičar Edward Teller, „otac vodikove bombe“, imao je sličnu viziju: u stratosferu je htio odaslati milijune aluminijskih balončića koji su Zemlju trebali zaštititi od Sunčevih zraka.
Dobitnik Nobelove nagrade za kemiju Paul Crutzen stratosferu bi htio oplemeniti milijunima tona sumpornog dioksida kako bi se pojačalo stvaranje oblaka. To bi moglo izvesti tisuće posebnih zračnih balona koji bi uzletjeli iz tropa. Ispuštene bi čestice, poput prirodnih oblaka, prekinule Sunčevu svjetlost. Crutzena je nadahnula erupcija vulkana Pinatubo na Filipinima 1991. godine: u atmosferu se tada uzdiglo toliko prašine da se temperatura privremeno spustila za 0,5 Celzijevih stupnjeva.
Sličan bi efekt htio postići i inženjer Stephen Salter koji bi s posebnih brodova morsku vodu uštrcavao u atmosferu.
No stručnjaci za zaštitu okoliša tim futurističkim veleprojektima zamjeraju da zanemaruju najvažniju stavku: drastično smanjenje ispuštanja ugljikovog dioksida. Nove pogonske i proizvodne tehnike morale bi oslobađati znatno manje količine CO2 nego do sada.

Autor: Geo