Galerija života

 

dinossiŽivot na Zemlji započeo je prije više od 3,5 milijardi godina. Od nevelikog broja temeljnih sastavnica oblikovale su se stanice, nastali su višestanični organizmi, priroda je ustrojila složen sustav međuodnosa iz kojeg je proizišlo raznoliko mnoštvo životinja, biljaka, gljiva. Povijest evolucije epsko je djelo o prilagođavanju, propadanju, ponovnom uzdizanju. Geo je raskošnim ilustracijama rekonstruirao dvanaest velikih razdoblja u razvoju prirode. Rezultat je jedinstven uvid u davnu prošlost, razmetljive umjetničke ljepote i znanstvene dosljednosti. Više »

Snježni duhovi

 

kratkonosiUgroženi majmuni meka krzna i tupa nosa žive povučeno u snježnim šumama Kine. Malo tko uspije ih vidjeti vlastitim očima. No fotograf Xi Zhinong bio je sretne ruke i zašao je u njihovo zabačeno carstvo. Njegove su slike pripomogle da sve rjeđi zlatni kratkonosi majmuni u Kini dobiju posebnu zaštitu.

Njihovo lice krasi bombone, kutije cigareta i praška za rublje. Iako se Kinezi s njima svakodnevno susreću, u prirodi su doista rijetki. Vrlo se malo zna o životu majmuna tupa nosa i punih usana: nijedna druga skupina majmuna znanstvenicima nije toliko zagonetna kao kratkonosi majmuni. Više »

Morski psi

 

morski psiRangiroa je legendarna među roniocima: taj atol u južnome Tihom oceanu jamči bliske susrete s morskim psima. No kad počnu kružiti u skupinama po stotinu jedinki, i prosvijećenim znanstvenicima zastane srce.

Prvi nas je zaron trebao odvesti u zalazak sunca. No zaprijetila je kiša, rano se smračilo, pa smo zaronili u tmuran svijet. Koraljni greben bio je kao prebojen maskirnim bojama, a tropske ribe djelovale su poput blijedih otisaka. Tad je voditelj zarona Yves Lefèvre uperio prst u sićušan oblak nalik vrtlogu prašine koji se oblikuje kad netko prejako zalupi knjigu što je dugo stajala na polici. Više »

Majstor tonova

 

sumaČovjek sjedi u šumi i svira ono što mu padne na pamet. I to na glazbalu koje je sam izumio i izradio. Zove se Helmut Bleffert, a njegova nam priča govori o čaroliji zvuka, zanatskom umijeću – i o tome što čovjeka čini sretnim.

Odmah valja reći da je ovo priča o stvarima koje se zapravo ne mogu opisati. Iako su vrlo jednostavne. Možda baš zato.
Da bi se primjerice doznalo imali li violončelo dušu, potrebna su samo dva tona: C i H.
Ton C svira se na struni G, koja je među četiri strune na violončelu druga po dubini i dodiruje se kažiprstom. I onda samo jedan polustupanj dolje, tu je već ton H. Više »

Proučavanje roja

 

Kao zasebne, jedinke su slabe. No ptice u jatima prevaljuju goleme udaljenosti, kolonije mrava svladavaju svaku prepreku, u plovama preživljavaju čak i najmanje ribe. To se načelo u prirodi pokazalo toliko uspješnim da znanstvenici rade na njegovoj primjeni i u svijetu strojeva: izrađuju robote sposobne za timski rad.

Čini se kao da skupina krijesnica pretražuje površinu stolnog nogometa: nekoliko plavih svjetala koja naizgled besciljno tumaraju kroz tamu arenom površine jednog i pol četvornog metra. No kaotično gibanje traje samo nekoliko minuta – tada se u kretanju počinje raspoznavati sustavnost. Više »

Novi trbuh za Lenie

 

Ovo je priča o troje ljudi koji su ostali uskraćeni za ono što se u životu podrazumijeva samo po sebi: jelo. Lenie je jedna od njih. Njezina crijeva ne mogu probaviti hranu, ta trogodišnjakinja od rođenja živi na infuziji. Jedini joj je spas transplantacija crijeva. Ta zadivljujuća operacija moguća je samo zato što znanstvenici o najsloženijem od svih organa znaju više nego ikad prije.

Sveučilišna klinika Tübingen, Njemačka, ožujak 2009. godine. Maglovit je, bljedunjav dan; glasovi probijaju kroz neprekidno brujanje i žamor koji vladaju tom zdravstvenom ustanovom. Troje je ljudi pred donošenjem odluke od životne važnosti. Dijagnoza u svim slučajevima: potpuno zatajenje crijeva. Njihova tijela ne mogu uzimati hranu prirodnim putem. Više »

Što oblikuje čovjeka

 

Dijete se razvija. Za nekoliko će tjedana doći na svijet. A što onda? Kako će proteći njegovo odrastanje? Hoće li biti gracilno ili robusno, vitko ili pretilo, živahno ili tromo? Koje će ga bolesti ugrožavati, kako će se nositi sa stresom i kriznim situacijama? Hoće li plakati kad začuje glazbu ili pak blaženo utonuti u san? Koliko god nevjerojatno zvučalo, odgovore na ta pitanja određuju ne samo geni i životna iskustva nego i životni uvjeti u majčinoj utrobi. U posljednje vrijeme znanstvenici dolaze do novih, iznenađujućih spoznaja o tome na koji način prvo čovjekovo prebivalište oblikuje njegovo postojanje – dijelom sve do duboke starosti. Više »

Umijeće lijepljenja

 

Zavarivanje, bušenje, spajanje vijcima – čemu sve to? U 21. stoljeću lijepi se punom parom: u proizvodnji automobila, u zrakoplovnoj industriji, čak i u operacijskim dvoranama.

Nije da Reiner Jost ne razumije sumnjičavce. Pa i njemu su tijekom prve polovine njegova profesionalnog razvoja pri samom spomenu lijepljenja kroz glavu prolazile uobičajene aso-cijacije: držači za ručnike koji uvijek iznova otpadaju sa zida, sasušene i skorene tube lje-pila, zalijepljene razbijene šalice za kavu koje se pri pranju ponovno raspadaju na komadiće. Lijepljenje – to je bilo i ostalo privremeno rješenje. A katkad i faktor rizika. Tako još i danas razmišljaju mnogi, pa i brojni inženjeri. Više »

Krionika

 

Život može trajati jedan dan ili 120 godina, ali ne i vječno. Krioničarima je pomisao na to jednostavno nepodnošljiva. Stoga su pripremili sve što je potrebno da ih se nakon smrti zaledi na 196 Celzijevih stupnjeva ispod ništice. Žele provesti nekoliko stoljeća u zimskom snu te se probuditi u boljem svijetu.

Michael Saxer s nestrpljenjem iščekuje budućnost. Pred njim je još 30-40 godina života, ali već ima planove za vrijeme nakon smrti. Planira svoje uskrsnuće – u tome će mu pomoći krionika.
„U biti“, šapuće Saxer za stolom u gostionici naginjući se prema meni, „u borbi za vječnost najvažnije su prve sekunde nastupanja nečega što nam je općenito poznato kao smrt.“ Više »

Što nas drži zajedno

 

Znanstvenici koji proučavaju međuljudske odnose pokušavaju, uz goleme napore, proniknuti u složenu strukturu ljubavnih veza – i to matematički točno. Pritom im je sve jasnije zašto pojedine veze traju desetljećima, dok su druge od samog početka osuđene na propast.

Malen stan u Seattleu, u SAD-u. Žena i muškarac sjede za stolom i doručkuju. Četrdesetak im je godina, nazovimo ih Paula i Fred. Paula si je spravila tost i gleda kroz prozor. Fred lista novine. Na njegovoj košulji i na Paulinoj bluzi pričvršćeni su mikrofoni, na tijelima nose senzore, na zidovima su tri videokamere. Njih dvoje doručkuju u „ljubavnom laboratoriju“ profesora psihologije Johna Gottmana. Više »

Lovci na uranij

 

Misija Instituta za nuklearnu fiziku u Kazahstanu delikatna je. Treba osigurati visokoobogaćeno gorivo iz reaktora. I onemogućiti da padne u ruke kriminalcima i teroristima te ga zauvijek skriti u Majak, nuklearni pogon u nepristupačnome ruskom gradu. Geovi izvjestitelji družili su se s ljudima čiji je posao zaštititi svijet od opasnosti.

Čudnovat je život američke specijalne jedinice koja se bori protiv međunarodnoga nuklearnog terorizma. To je svijet u kojem ljudi koji ne govore sve što znaju svakodnevno balansiraju između poluslužbenih konferencija i ne tako službenih ispijanja votke te pritom organiziraju tajne prijevoze nuklearnog materijala. Više »

Božji stroj

 

Život? Nimalo loš koncept – ali određena poboljšanja nisu naodmet. Nasljedna informacija? Može se izmijeniti – kao kakav tekst koji se mora redigirati. Pioniri sintetske biologije natječu se s prirodom. Slijedi izvješće o genezi u njihovim laboratorijima.

Kockice života
Drew Endy smatra da je život genijalan. Ne samo njegov vlastiti, nego život uopće. Jednostavno zato što je sposobniji od bilo kojeg stroja načinjenog ljudskom rukom. Zato što u svojim stanicama može proizvesti gotovo sve zamislive materijale, u svojim genima pohraniti enormne količine podataka, a svojom izmjenom tvari stvarati iskoristivu energiju. Biološka „tehnologija“ dovedena je do savršenstva tijekom milijardi godina. Više »

Prirodna medicina

 

Ličinke za liječenje rana, dječje gliste za crijeva i paukov otrov kod srčanih tegoba – to su terapije koje u novije vrijeme propisuju liječnici naturopati, i na koje se potrebno priviknuti. No pojedini takvi tretmani djeluju bolje od bilo kojeg lijeka. Nuspojava je blag osjećaj gađenja. Živjela medicina!

Pacijentica leži na boku, već je pola sata gotovo sasvim nepomična, na licu joj se ocrtava blaga napetost. Osjeća neobično bockanje. Na leđima joj vise četiri pijavice, čija tijela, koja nalikuju puževima golaćima, pulsiraju ravnomjerno kao da udišu zrak. No to je ritam kojim usisavaju krv. Više »

Mars

 

Crveni je planet od Zemlje udaljen više od 55 milijuna kilometara. Iz godine u godinu sve je češće u središtu pozornosti znanosti. Također ga sve više istražuju sondama i robotima. Je li došlo vrijeme da ljudi krenu u svemirsku misiju?

Posjetitelji sa Zemlje marljivi su, pouzdani i nezahtjevni. Fotografiraju, kopaju rupe i svoje podatke šalju natrag u domovinu. Doduše, ti gosti nisu živa bića. Umjesto od krvi i mesa, sastoje se od čipova i žica. Oni su orbiteri, sonde i roveri, drugim riječima strojevi. Više »

Naličje medalje

 

Zatrovane rijeke, smrdljivi ispušni plinovi, smrtno bolesni ljudi: posljedice su to bezobzirne industrijalizacije. Geovi su reporteri primjere pronalazili u cijeloj državi. Reportaža s lica mjesta iz pokrajine Henan prikazuje koliko opasno može biti izvješćivanje o zločinu protiv okoliša u Kini.
Identitet fotografa skriven je iza pseudonima.

Li Xuezhong prebrojava mrtve. Pomažući si svojim snažnim prstima, naposljetku nabroji sedam imena. Svi su umrli od raka. Svi iste godine. Svi u Zhaozhuangu, sanjivu selu na istoku središnje Kine. Više »